Djece sa problemima u razvoju govora i jezika u Republici Srpskoj sve je više. U osnovnim školama nedovoljno je logopeda da bi na odgovarajući način pomogli toj djeci.

Poremećaj govora i jezika, ili disfazija, može da bude izražen na brojne načine. Riječ je o sposobnosti djeteta da govori ili razumije govor ispod očekivanog za njegov mentalni i starosni uzrast.

– Za razvoj govora, normalan razvoj govora i jezika, potrebna je živa dvosmjerna komunikacija, razgovor između roditelja i djece. Danas je evidnetno da roditelji imaju manje vremena da se igraju sa djecom. Najlakše im je dati telefon, a telefon je veliki problem zajedno sa televizijom – ističe Saša Tatić, direktor Centra za obrazovanje, vaspitanje i rehabilitaciju sluha i govora Banja Luka

Prema podacima republičkog Pedagoškog zavoda, kod oko 15 odsto djece, pri upisu u školu, bude otkrivena disfazija. U školama ističu da je sve više djece koja na upis dolaze sa tim poremećajem. Poseban problem predstavljaju mališani koji ne pohađaju predškolske ustanove, pa je kod njih teže otkriti poremećaj u razvoju govora i jezika.

– Јako je puno djece sa govorno-jezičkim poremećajima i ono što je interesantno je da se broj takve djece iz godine u godinu povećava. Јa mogu da kažem, na osnovu našeg iskustva, da mi sad imamo 100 djece više u odnosu na prošlu godinu – kaže Mila Bunijevac, logoped u Bolnici “Sveti vračevi” Bijeljina.

U Pedagoškom zavodu kažu da u 187 osnovnih škola u Srpskoj radi tek 12 logopeda, najviše u dobojskoj i hercegovačkoj regiji. Samo tri logopeda zaposlena su u predškolskim ustanovama. Nedostatak logopeda izražen je i u javnim zdravstvenim ustanovama.

– S obzirom na to da je trend povećanja patologije jezika, samim tim bilo bi dobro i da se nekako razmišlja da se zaposli veći broj logopeda – naglašava logoped u Domu zdravlja u Doboju Mira Cvijanović.

Sanja Munjiza, predsjednica Aktiva direktora osnovnih škola Prijedora i Oštre Luke, kaže da je jedno od rješenja zapošljavanje logopeda u školama.

– Da li će taj jedan logoped raditi u jednoj školi ili će opsluživati dvije ili tri škole zavisi od toga koliko djece on može da opservira mjesečno ili sedmično – ističe Munjiza.

Logopedi ističu da difazija otkrivena na vrijeme može biti izliječena relativno brzo.

– Logoped je tu da radi i usmjerava, bude podrška porodici, a porodica u svakom slučaju mora da bude dobar koterapeut nama da bi to zaista išlo kako treba – kaže Mirjana Simić, logoped u ЈU “Centar sunca“ Prijedor.

Iako u Srpskoj ne postoji dovoljan broj zaposlenih logopeda, odgovornost za razvoj govora i jezika kod djece pripada roditeljima. Neophodno je da što više komuniciraju sa mališanima. Ako primijete poremećaj, potrebno je da posjete pedijatra ili porodičnog ljekara koji će ih uputiti na odgovarajući tretman.

RTRS